Povijesni grad Bihać

Smješten na obali očaravajuće rijeke Une, grad Bihać je kroz povijest bio podjednako blagoslovljen i uklet zbog svog važnog strateškog položaja i povoljnih životnih uvjeta - dokazuje to duga i burna povijest ovog starog grada.

Bihać kroz vrijeme

Silina i učestalost turbulentnih povijesnih događanja ostavili su duboke tragove na ovom, po mnogočemu, posebnom povijesnom gradu. Upravo stoga, nemojte očekivati "ljubav na prvi pogled", Bihać treba malo više od kratkog susreta, a tada će vas on i njegovi stanovnici s lakoćom osvojiti.

S ovih par crtica skrenut ćemo vam pozornost na brojna povijesna previranja u gradu čije se ime prvi puta spomenulo već 1260. godine u povelji hrvatsko - ugarskog kralja Bele IV kao Wyhygh i povati da dođete upoznati ovaj star grad iz prve ruke.

Povijesni grad Bihać

Prapovijest 

Kvalitetni uvjeti za život koji postoje na ovim područjima privukli su prve stanovnike još u periodu paleolitika - starijeg kamenog doba.

Japodska kultura

Od približno 9. st. p.n.e. i prostor uz rijeku Unu naseljava etno grupa Japoda, vrlo zanimljivo i nenesilno ilirsko pleme koje je tada nastanilo područje današnje Like i Gorskog kotara u Republici Hrvatskoj, omeđeno rijekama Kupom i Unom, te planinom Velebit i Vinodolom uz obale Jadranskog mora. Za područje rijeke Une bila su karakteristična njihova sojenička naselja, drvene naseobine na stupovima koje su Japodi gradili uz ili iznad rijeke Une.

Nenasilna i nadasve zanimljiva duhovna i materijalna kultura Japoda bila je podjednako izložena kontinentalnim i mediteranskim utjecajima što se odražavalo i na njihov vrlo zanimljiv i prepoznatljiv umjetnički izričaj. Dugo su odolijevali napadima Rimljana, sve do negdje 9. godine. n.e. kada je japodsko ozemlje ostalo trajno pod rimskom vlašću i kada je započeo proces romanizacije. 

Bihać je jedan od važnijih centara japodske kulturne baštine zbog bogatih arheoloških nalaza koji su pronađeni na ovom području. 

Danas se možete pobliže upoznati s kulturom Japoda kroz izložbu u Muzeju Unsko-sanskog kantona u Bihaću, između ostalog i zašto su bili jedno od rijetkih plemena , ako ne i jedino tada u okruženju, koje u grobove nije polagalo oružje. Pored Japoda, tu je i preostala zanimljiva postava koja će vam približiti burnu povijest ovog grada i kraja. Visoko vrijedno posjete!

Antika 

Imperijalni Rim Japodima nije dao mira, imali su ih na meti zbog osvajanja njihovih metalnih rudnika (koji su Rimljanima trebali za proizvodnju oružja) te zbog strateški važne japodske doline kroz koju su htjeli probiti ceste za daljnja osvajanja Srednje Europe i Panonije. Nakon dugo vremena mirnog života Japoda, područje Bihaća osvaja vojskovođa Oktavijan 35. g. p.n.e. koje je zajedno s ostalim osvojenim dijelovima pripalo Rimskoj provinciji Dalmaciji. Pronađeni kasno antički spomenici svjedoče o dolasku prvih kršćana u periodu najranijeg razvoja kršćanstva.

Do današnjih dana sačuvani su brojni spomenici, pa je tako u rimsko doba ozidan i poznati termalni izvor Gata, Ilidža i veća zgrada u blizini izvora. Prema provedenim istraživanjima termalna voda u Gati po svojoj je kvaliteti i omjeru minerala 2. u Europi.

Antički ostaci u Bihaću

Srednji vijek

Početkom 7. stoljeća na ova područja dolaze Slaveni, a područje današnjeg Bihaća naseljavaju Hrvati. Asimiliraju se s lokalnim stanovništvom i ubrzo osnivaju vlastitu državu. To je vrijeme vladavine hrvatskih knezova i kraljeva, a pod vladavinom Tomislava iz dinastije Trpimirovića nastaje i jako srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo u kojem se kao jedan od istaknutijih središta isticao i bihaćki kraj.

Kako je srednjovjekovni Bihać pripadao rimokatoličkom duhovnom miljeu, i danas se u gradu nalaze tragovi zapadnoeuropskog, srednjovjekovnog kulturnog naslijeđa. U najranijem razdoblju o ovom se području govori kao o bihaćkom kraju - a opća imenica „bihać“ označavala je kraljevsko dobro.

Godine 1102. Hrvatska ulazi u personalnu uniju s Mađarskom i formira se Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo.

Dvije godine nakon što je u svojoj povelji prvi puta spomenuo njegovo ime, hrvatsko - ugarski kralj Bela IV 1262. godine proglašava Bihać slobodnim kraljevskim gradom.

Njegov slobodni status podrazumijevao je pravo na slobodnu trgovinu i zanatstvo, bez nametanja samovolje plemića, što je i doprinijelo da se Bihać formira i razvija kao urbani trgovački i zanatski centar tada dobro utvrđen dvostrukim bedemom s puškarnicama i okruglim tornjevima.

Bihać oko 1590. g.

U tom periodu postaje dodatno privlačan za naseljavanje i to je doba njegovog stalnog uspona usprkos česte uključenosti u sukobe koji su bili posljedica dinastičkih borbi za hrvatsko- ugarsko prijestolje.

Njegov slobodni status trajao je sve do 1412. godine kada ga hrvatsko - ugarski kralj Sigmund poklanja hrvatskoj plemićkoj obitelji Frankopan u čijem vlasništvu ostaje do 16. stoljeća.

Na glagoljskoj listini (povelji) s kraja 14. st. sačuvan je pečat srednjovjekovnog Bihaća na kojem su vidljive tri kule, na srednjoj sa zastavom i natpisom „Pečat grada Bihaća“. Isti motiv ima i današnji grb Grada Bihaća.

Kapetanova kula u Bihaću i danas ima vidljiv grb Frankopana, a u kuli se nalazi dio muzejske zbirke Muzeja Unsko-sanskog kantona koju vrijedi pogledati i proučiti. Visoko vrijedno posjete!

Osmansko turbe i Kapetanova kula
Tijekom ovog perioda u Bihaću više puta zasjeda i Hrvatski staleški sabor, što je samo bila potvrda njegovog važnog položaja i uloge u kraljevini.

Ovo je vrijeme sve većih problema s osvajačkim naletima Osmanlija. Smrću mađarsko-hrvatskog kralja Ludovika II. i pod dojmom teškog vojnog poraza na Mohačkom polju 1526. godine, hrvatski i mađarski plemići traže načine za djelotvorniju obranu od Turaka.

Odlukom većine hrvatskog i mađarskog plemstva dolazi do povezivanja s Austrijom i izborom Ferdinanda I. iz dinastije Habsburga za kralja 1. 1. 1527. u Cetinu. 

Godine 1527. i izborom Ferdinanda Habsburškog, Bihać ponovno stječe status slobodnog kraljevskog grada, pod kraljevom je jurisdikcijom i poznat kao Bihaćka kapetanija.

Osmansko Carstvo

Od sredine 16. stoljeća, pa kroz period od više od stotinu godina, Bihać se, kao i cijelo ovo područje, odupirao napadima Osmanlija. Branitelji Bihaća dugo su odolijevali tim napadima.

Tek 130 godina nakon pada srednjovjekovne bosanske države i 100 godina nakon Krbavske bitke, osmanlije osvajaju i Bihać. 1592. godine obrana Bihaća pod vodstvom zapovjednika Josipa Lamberga slomljena je pod naletima osmanskog vojskovođe Hasana-paše Predojevića.

Povijesna je zanimljivost i pretpostavka da je vojskovođa Predojević rođen u mjestu Sanski Most u pravoslavnoj obitelji kao Niko Predojević. Nakon osmanskog osvajanja njegovog rodnog kraja i njegov se život mijenja, prelazi na islam i dobiva ime Hasan.

U 16. stoljeću bosanski begovi (beg na turskom znači „gospodin“, i vođa je manjih turskih plemenskih grupa) počinju naseljavati Krajinu i Liku Vlasima iz već pokorenih krajeva.

Bihać se sada nalazi u formiranom Bihaćkom sanđaku (administrativno-upravna oblast), te postaje važan trgovački centar.

U njegovoj neposrednoj blizini, na plješivičkom platou, bila je granična crta između Austro-Ugarskog i Osmanskog carstva gdje se odvijao dinamičan život i trgovina. 

Na toj graničnoj crti, točno ponad Bihaća, nalazio se kompleks Raštel, sanitarni kordon u sklopu tadašnjeg Austro - Ugarskog carstva i općinskog središta Zavalje - sjedište medicinske kontrole za ljude i robu koji su dolazili iz Osmanskog carstva.

Početak gradnje Raštela datira iz 1795. godine i kroz vrijeme je mijenjao i oblik i veličinu. Kompleks je bio sastavljen od više objekata, okruženih s 2,5 metra visokim zidom s puškarnicama, a bio je poznat kao mjesto vojne uprave, sjedište mnogih javnih službi, župe i općine. Često je rušen, što je bila sudbina svih povijesnih građevina na ovom području, a do temelja zapaljen 1942.godine. Malo više o Raštelu možete saznati pod - Planina Lička Plješivica!

Ovim područjima Turci vladaju sve do 1878. godine. U tom periodu drastično se mijenja i sastav stanovništa, starosjedioci su ili poginuli, izbjegli ili prešli na islam. Osmanska kultura i civilizacija se širi, Bihać se mijenja i poprima nove obrise. Formiraju se i nove zone:

  • čaršija (komercijalna, privredna zona);
  • i mahale (stambene zone).

Taj doticaj istoka i zapada simbolički se najbolje ocrtava u današnjoj Džamiji Fethiji, čije ime na turskom znači osvojena. Ova građevina je naime izvorno izgrađena 1266. godine kao crkva sv. Antuna Padovanskog, a osvajanjem Bihaća pretvorena je u džamiju.

Džamija Fethija

Jedna zanimljivost koju svakako morate vidjeti i fotografirati je detalj na ovoj vrijednoj sakralnoj građevini. Naime, kako je originalna crkva bila izgrađena u gotičkom stilu i danas se nad ulazom u džamiju može vidjeti gotička rozeta, a tik pored nje dograđeni minaret! Spoj istoka i zapada!

Devet ploča s grbovima hrvatskog plemstva koje su bile u unutrašnjosti crkve sv. Antuna Padovanskog danas se nalaze u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Osmanska kultura je, kao i ostale koje su bile prisutne na ovom području, ostavila svoj trag u životima ljudi i grada davši svoj doprinos u kreiranju jedinstvenog krajiškog mentaliteta i multikulturalnog društva Bihaća.

Austro - Ugarska Monarhija

1878. godine i odlukom Berlinskog kongresa, grad Bihać ponovo ulazi u sastav kršćanske Europe, ovaj puta u sastav Austro-Ugarske Monarhije. Započinje period nove promjena vizure grada. Čaršija i mahale se mijenjaju i formiraju se gradske zone. Stare gradske zidine, nekad slobodnog kraljevskog grada se ruše i grad se počinje širiti, a grade se:

  • javne, kulturne i prosvjetiteljske ustanove
  • uvodi struja
  • kanalizacija
  • vodovod
  • izrađuje se plan grada
  • otvara se pošta, banka, tvornice
  • uređuje se gradski park
  • razvijaju novi oblici obrtništva.

Drugi svjetski rat

Bremenita povijest donosi i nameće nova politička uređenja i udruženja, ali i ratne sukobe. U 2. Svjetskom ratu Bihać se 1942. godine nalazi na slobodnom teritoriju te se u njemu održava prvo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije čime je Bihać došao na listu gradova koji su odigrali jednu od ključnih uloga u borbi protiv fašizma. Posjetite Muzej AVNOJ-a u Bihaću i saznajte više o ovom događaju.

Muzej AVNOj-a

Rat u Bosni i Hercegovini

Raspadom Jugoslavije i početkom ratnog sukoba, Bihać je bio oko četiri godine opkoljen, a njegovi žitelji proživljavali su pravi humanitarni pakao. Svjetska zajednica nije htjela participirati u oslobađanju Bihaća, a Hrvatskoj je prepušteno da odluči želi li sama pomoći. U ljeto 1995. opsada Bihaća je probijena. Zajedničkim snagama branitelji Petog Korpusa i Hrvatskog vijeća obrane iz Bosne i Hercegovine spajaju se s Hrvatskom vojskom na rijeci Korani i spašavaju Bihać i njegove građane od daljnjeg stradavanja.

Bihać je zaradio jako veliki udarac gubitkom velikog broja svojih stanovnika i značajnoj materijalnoj šteti. U ratu je tako uništena i brojna dokumentacija, između ostalog i bogata dokumentacija o važnim znanstvenim istraživanjima na području koje danas pokriva jedan od naša 2Parka - Nacionalni park Una.

2Parka - 1Vizija

Izranjenost ovog starog grada brojnim stradanjima je jako velika; gotovo svaka generacija na ovom regionalnom području pamti jednu traumu i sve su ostavile dubok trag u kolektivnoj svijesti njegovih stanovnika koje utječu i na život i razvoj grada.

Bihać je danas univerzitetski grad te privredno, administrativno i kulturno središte Unsko-Sanskog kantona, no ispred ovog nekad razvijenog obrtničkog i privrednog centra zahtjevan je put oporavka. Sve manji broj građana pronalazi snage za održivo proizvodno poduzetništvo, a većina sigurnost pokušava naći u javnim i uslužnim službama. Zasigurno takav nesrazmjera između neprivređujućih i privređujućih djelatnosti ne stvara plodno tlo za održiv i prosperitetan razvoj.

Duga represivna povijest i snažna hijerarhijska podjela stanovništva kroz povijest jako otežavaju razvoj svijesti o velikoj važnosti građanske (pro)aktivne uključenosti u procese donošenja odluka koje se tiču njihove sadašnjosti i budućnosti. Prepuštanje odgovornosti odlučivanja drugima i tretiranje javnih službenika kao elitne klase predstavljaju velike kočnice razvoju.

Ovaj prekrasan stari grad i njegovi građani dijele sudbinu sa cijelom regijom i zaslužuju i nužno trebaju transformativne promjene, puno snažne volje i strpljenja koje svako društvo duboko istraumatizirano brojnim stradavanjim i siromaštvom nužno treba kako bi osvijestili svoje potencijale i presudnu ulogu koje proaktivni građani imaju u kreiranju lokalnih politika.

Danas, uz buđenje nove svijesti, ništa nije veći prioritet od trajnog mira i zajedništva jer se jedino u takvim uvjetima daje prilika odgovornom i prosperitetnom razvoju u korist čovjeka i prirode!

GWT2P - Misija i Vizija!
Doživljaji za sva osjetila!

Usprkos svih trauma, duh ovog starog grada nije slomljen. Ovo je i dalje grad koji prepoznaje i voli umjetnost, participira i uživa u paleti vodenih i kopnenih sportova i još uvijek održava bilo starog obrtničkog središta. Grad ima dvije poduzetničke zone - Kamenica i Ripač i otvara se razvoju domaćeg, malog i srednjeg poduzetništva, a u korist mu ide cestovna i željeznička mreža koje ga povezuju s ostatkom Bosne i Hercegovine te s Republikom Hrvatskom i njenim lukama na Jadranskom moru. 

Nekoliko značajnih razvojnih projekata Grada Bihaća koji se nude ekološki i društveno odgovornim investitorima koji će pomoći zelenom gospodarskom razvoju te zaštiti prirodnih resursa:

  • turističko - rehabilitacijski centar "Terme Gata"
  • turističko - rekreativni i skijaški centar "Duga Luka"
  • turističko - sportski aerodrom "Golubić"
  • proizvodnja energije iz otpada
  • plinofikacija općine Bihać.

Bihać „Info servis za poduzetništvo i investitore“ kontakti:
web: Bihać Promo
e-mail: bihac@bihac.org
tel: +387(0)37 22 42 22 (centrala)
fax: +387(0)37 22 22 20

Podržite Bihać u ovim promjenama i umjesto kratkog susreta pružite mu malo više vremena kako biste otkrili prekrasan stari grad i divne ljude koji su za vas pripremili i svoje proizvode i usluge.

Upoznajte prave Bišćane: srdačne, gostoljubive, čestite, tolerantne; velike gurmane sa smislom za humor i jedinstvenom genskom kombinacijom zapada i istoka!

Zajedno za okoliš

  • istražite Bihać i okolicu pješice, biciklom, u kočiji ili koristite javni prijevoz - odmorite svoj automobil i pomognite u smanjenju emisije štetnih ispušnih plinova
  • gospodarenje otpadom i recikliranje je veliki problem na ovom području, molimo vas da uklonite višak ambalaže prije vašeg putovanja
  • ne ostavljajte tragove - ne bacajte smeće u prirodu ili uz ceste
  • ponesite boce za vodu i kavu za višekratnu upotrebu - smanjite upotrebu vrlo štetne plastike
  • budite odgovorni u trošenju - štedite vodu i električnu energiju.

Pridružite se našoj Zelenoj Misiji!! Hvala na brizi za ljude i prirodu!

Naš kalendar Događanja i Aktivnosti prepun je ideja za ture - inspirirajte se i krenite u otkrivanje grada-muzeja na otvorenom, Bihaća i njegove okolice!

Dobrodošli u dom Nacionalnog parka Una!

Širimo Pozitivne Vibracije

Povezani članci

Nadahni, osnaži, motiviraj...

Copyright © 2015-2019 GWT2P Sva prava pridržana.