Naša Zelena Misija

Dragi posjetitelji i gosti, vi igrate važnu ulogu u ostvarivanju naše misije i vizije. Bez našeg zajedničkog zalaganja i djelovanja prirodu i divlji svijet više nećemo moći uspješno štiti! Trebamo vaše razumijevanje i suradnju!

Pridružite se našem partnerstvu s prirodom!

Voda - izvor života i najvažniji resurs naše planetePromjena za prirodu! Briga za ljude!

Naša misija

 Da odgovorno i snažno pridonesemo revitalizaciji depopuliranih ruralnih područja te inkluzivnom zelenom rastu naših lokalnih zajednica i regije u cijelini.

Da educiramo i pomognemo podići svijest o važnosti sudjelovanja cjelokupnog društva u očuvanju prirodne i kulturne baštine te zaštiti ugroženih biljnih i životinjskih vrsta.

Da unaprijedimo ekološku održivost i podignemo lokalni životni standard kreiranjem smislenog odnosa između parkova i lokalnih zajednica, zajednički promičemo lokalne poduzetnike, njihove proizvode i proizvodno-orijentirane djelatnosti te razne usluge koje su podjednako ugodne i zdrave za vas i usklađene s vašim vrijednostima.

Nova svijest - Nova vizija

Naša vizija je regenerativan, održiv i inkluzivan život u trajnom miru, zajedništvu te zdravom i sigurnom okolišu! 

 NP Plitvička jezera, HR - NP Una, BA 
Općina Plitvička jezera, HR - Grad Bihać, BA

GWT2P - Bogatstvo različitosti!
GWT2P - Bogatstvo Tradicija!
GWT2P - briga za ljude i prirodu!

Priroda, bioraznolikost, opstanak

U samo nekoliko godina od započinjanja naše regionalne Zelene Misije suočeni smo s tempom globalne ekološke devastacije bez presedana u ukupnoj povijesti čovječanstva. Svo bogatstvo i ljepota bioraznolikosti naše planete - upravo ono što nam osigurava opstanak i nudi najdjelotvorniji lijek za naše mentalno i fizičko blagostanje - polako ali sigurno nestaje.

Tempo i stil modernog života koji je i doveo do ovog stanja motivira sve veći broj ljudi da upravo u prirodi potraže oporavak i mir. Brojna prirodna područja, osobito ona zaštićene nacionalne i svjetske prirodne baštine, postala su tako vrlo atraktivna odredišta za odmor s rastućom posjetom, a istovremeno ta ista odredišta predstavljaju i zadnje linije obrane za opstanak važne bioraznolikosti.

Nacionalni parkovi i ostala zaštićena područja naše planete pokrivaju jedva 15,0% kopnene površine Zemlje te samo oko 7,0% morske i oceanske površine. Iako ohrabruje činjenica da se posljednjih godina pokrivenost zaštićenim područjima povećava, posebno morskih i oceanskih, to su i dalje premali postotci za osiguravanje opstanka raznolikih vrsta i ekosistema - a sada i tim područjima prijeti sve veća ugroza.

Naša regionalna destinacija na maloj prostornoj udaljenosti ima čak dvije takve prevažne zone bioraznolikosti, 2Parka, i iako turizam nudi brojne prednosti njegova masovnost predstavlja sve veću prijetnju parkovima i lokalnim zajednicama u okruženju.

Pored porasta broja gostiju, promijenio se i način na koji posjetitelji žele koristiti zaštićene prostore, pa tako uz miran krajobraz sve brojniji gosti u nacionalnim parkovima žele uživati i u svojim omiljenim sportovima i razonodama nerijetko pre preblizu najatraktivnijim dijelovima parkova. Nažalost, često puta nesvjesni da zbog masovnosti i oblika turizma nastaju veliki i brojni problemi koji značajno pridonose ugrožavanju i propadanju tih istih zaštićenih područja.

Istovremeno, brojne ljepote i vrijednosti u lokalnim zajednicama u okruženju parkova ostaju gotovo potpuno zanemarene, a zauzvrat dobivaju tone smeća, kontaminiranu okolinu (zrak, voda, buka) te iscrpljene prirodne resurse nužne za održavanje života.

Sve su se ove okolnosti povezane s masovnim i nekontroliranim razvojem turizma već potvrdile kao iznimno štetne i destruktivne u brojnim zaštićenim parkovima svijeta i zajednicama u okruženju!

Naša je namjera stoga od samog početka bila da budemo među prvima koji će i područja koja se naslanjaju na nacionalne parkove razvijati i održavati na način koji će omogućiti da se sačuva što je moguće veća bioraznolikost. A za to ste nam potrebni vi!

Učinimo turizam jakom pozitivnom silom zajedničkim djelovanjem. Zajedno i jedino zajedno možemo zaustaviti sve negativne učinke turizma i pružiti dugoročnu potporu prirodi, zaštićenim područjima i lokalnim zajednicama.

Poštuj (pravila parkova), čuvaj (prirodu) i uživaj!Poštujte pravila nacionalnih parkova!

Globalni problem

Dok se neki pitaju čemu sva ta buka oko masovnog turizma, nemali broj prirodnih atrakcija širom svijeta se zatvara za posjetitelje. Jedan od primjera je poznata Maya Bay na otoku Koh Phi Phi Leh na Tajlandu. 

Maya Bay, najatraktivniji dio tajlandskog Nacionalnog parka Hat Noppharat Thara-Mu Ko Phi Phi je prvotno bila zatvorena tri mjeseca, a od 1.10. 2018. je zatvorena na neograničen rok odlukom tajlandskog Odjela nacionalnih parkova, odnosno na onoliko vremena koliko će biti potrebno da se krhki koraljni grebeni i morski okoliš oporave. Gotovo 80% koraljnih grebena je uništeno “zahvaljujući” masovnom turizmu!

Nažalost, u brojnim nacionalnim parkovima i prirodi diljem svijeta šteta je već učinjena, stoga je od presudne važnosti za sve nas kojima prijeti ista sudbina da odlučno djelujemo i spriječimo daljnje akumuliranje brojnih negativnih učinaka na prirodnu baštinu.

Jedini ključ za spas važnih ekosustava i divljih vrsta je u zaštiti njihovih staništa i čistoći okoliša, u protivnom ćemo nastaviti svjedočiti daljnjem gubitku bioraznolikosti o kojoj ovisi naš opstanak.

A ovo su tri glavna područja negativnog utjecaja na zaštićenu baštinu:

  • iscrpljivanje prirodnih resursa - prekomjerna potrošnja vodnih resursa za smještajne kapacitete, bazene i osobnu upotrebu, veliki pritisak na lokalne izvore energije, opskrbu hranom; degradacija zemljišta uvjetovana izgradnjom smještajnih kapaciteta i ostale infrastrukture,...
  • onečišćenja  - zagađenja vode, zraka, buka, gomilanje komunalnog otpada, povećanje otpadnih voda i zagađanja istim,...
  • fizički učinci  - građevinske aktivnosti i razvoj infrastrukture, krčenje šuma, neodrživo korištenje zemljišta, izgažena vegetacija.
U ovakvoj se gužvi ne čuju ni prirodni zvuci!Opasno opterećenje!

Poziv na akciju

Neke od vodećih organizacija za zaštitu okoliša i prirode opetovano su upozoravale na ozbiljan problem, a i dalje redovno objavljuju najnovije podatke o sve većoj ugroženosti brojnih ekosustava, posebno onih zaštićenih:

UN za okoliš (UNEP) i Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN)
Godine 2016. u svom izvješću "Zaštićena Planeta" UNEP i IUCN su uputile snažno upozorenje da su neki od biološki najraznolikijih ekosustava svijeta u velikoj opasnosti!
Link: Protected Planet Report 2016

UNESCO Odbor za svjetsku baštinu
Odbor za svjetsku baštinu svake godine objavljuje "Listu Svjetske Baštine u Opasnosti" - a najnoviji podaci potvrđuju da je od ukupno 1073 zaštićena područja svjetske baštine čak 54 jako ugroženo!
Link: List of Danger

Podizanje razine svijesti 

Nastavimo li i nadalje koristiti nivo svijesti koji je prouzročio ove silne probleme i koji uzrokuje da tretiramo našu planetu kao resurs za jednokratnu upotrebu, a osobnu korist i interes stavljamo ispred javnog, ostaćemo zarobljeni u samodestruktivnom krugu.

"Nijedan problem ne može biti riješen s istom razinom svijesti koja ga je i stvorila."

Pojedinci, organizacije ili stranke koji djeluju na razini svijesti koja dugi niz godina akumulira velike probleme u našim društvima koji podjednako ugrožavaju ljude i prirodu, ne mogu donijeti nova rješenja već samo nove probleme - i to je preskromno rečeno. Ti problemi naime uključuju nove/stare sukobe i razdor, nastavak podupiranja neetičnog ponašanja, nepravde, neprijateljstva i mržnje među ljudima te daljnje sistematsko uništavanje prirode, kvalitete života ljudi i društva u cjelini.

Za izlaz iz samodestruktivnog scenarija nužna je nova svijest i zajednički, proaktivan rad svih koji mogu doprinijeti općem boljitku.

Ekosustav jezera - zaštićen ali ugrožen!Krhki i visoko ugroženi ekosustavi!

Turizam bez svake sumnje predstavlja važan izvor prihoda i zapošljavanja, zato je neobično važno osvijestiti da ukoliko se njime neodgovorno upravlja, u isto vrijeme predstavlja i veliku prijetnju prirodnom okolišu i dugoročnoj održivosti lokalnih zajednica - dok ne bude prekasno!

Parkovi su izdvojeni i zaštićeni iz važnog razloga, oni su naša nacionalna prirodna bogatstva i važne zone bioraznolikosti te kao takvi primarno orijentirani na zadatke zaštite, istraživanja i edukacije. 

Naravno, parkovi su dostupni i za sve one koji traže spokoj i odmor od modernog života, no svi oni koji traže mir u nacionalnim parkovima nailaze na veliku prepreku - tisuće i tisuće drugih koji traže istu stvar u isto vrijeme.

Pogledajmo što ta masovnost čini parkovima:

1. "POJAČANO ZAGAĐENJE" - porast broja turista s automobilima uzrokuje velika onečišćenja zraka, buku, a posljedično i prirodne te znatnije atmosferske poremećaje. Cestovni promet u EU generira gotovo 1/5 ukupne emisije ugljičnog dioksida (CO2), glavnog stakleničkog plina!
2. "AKUMULACIJA KOMUNALNOG OTPADA" - veliki problem za nacionalne parkove i okolne lokalne zajednice. Nekontrolirani rast turizma dovodi do akumulacije ogromne količine krutog otpada koji proizvodi velike štete na ekosustavima. Dodatni problem predstavlja i često neadekvatna infrastruktura za gospodarenje otpadom na razini lokalnih zajednica što dodatno pogoršava jedan od najkritičnijih zdravstvenih i ekoloških problema današnjice.
3. "IZGAŽENA VEGETACIJA" - uzrokovana je intenzivnom upotrebom zemljišta, često izvan definiranih staza i bez razdoblja mirovanja, što ima za posljedicu gubitak biološke raznolikosti (uništavanje mladica, posljedično gubitak drveća i opadanje broja životinjskih vrsta, erozije tla,…).
4. "NESTAŠICE RESURSA" - veliki problem tijekom vrhunca sezone kada broj posjetitelja znatno premašuje opteretne kapacitete parkova. Za to su vrijeme turisti brojniji od lokalnog stanovništva, što znači preusmjeravanje i opterećenje lokalnih resursa i usluga (poglavito pitke vode: osobna upotreba, privatni bazeni) te posljedično nestašice resursa nužnih za život koje ugrožavaju ljude i prijete degradacijom važnih ekosustava.
5. "POVEĆANJE OTPADNIH VODA" - brojnost turističkih objekata i često neadekvatan ili nepostojeći integrirani sustav upravljanja otpadnim vodama dovode do alarmantnog povećanja zagađenja okoliša. Otpadne vode zagađuju okoliš i lokalne resurse pitke vode te predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi, životinja, biljaka i ekosustava.
6. "SOS za DIVLJE ŽIVOTINJE" - područja u okruženju nacionalnih parkova, a često i područja u samim parkovima, razvijaju se za stanovanje ili smještajne kapacitete, poljoprivredu, šumarstvo i ostalo, ostavljajući pritom zaštićene životinjske vrste zarobljene unutar parkova. Životinje ne mare za umjetne granice i moraju se kretati kako bi se prehranile, parile ili selile. Stoga životi mnogih vrsta ovise o ekološkim koridorima za migracije, uključujući i teritorije izvan parkova.

Primjer koridora za divlje životinje Koridor za divlje životinje u Njemačkoj

Samo našim zajedničkim zalaganjem možemo pomoći da turizam ima zdrav društveni, gospodarski i ekološki utjecaj na zajednice domaćina. Ostvarivanje kratkoročne financijske koristi, kao i neodržive turističke prakse i želje ne smiju nikad imati prednost pred stvarnom brigom za okoliš i zajednice domaćina. 

Kombinacija siromašnog društva u razvoju, najčešće ruralnog, i masovnog turizma koji ima za cilj brzu zaradu često znači da se malo ili ništa pažnje posvećuje utjecaju takvog turizma na okoliš, društvo i održiv razvoj. Nažalost, unatoč bujanju turizma, javnost se o ekološkim i socio-kulturnim posljedicama masovnog turizma ne informira, niti se o njima konstruktivno i argumentirano raspravlja.

Naša je velika odgovornost da osiguramo kvalitetan protok informacija i potaknemo zajednički rad svih dionika na razini lokalnih zajednica te osiguramo platforme za podizanje javne svijesti o velikoj važnosti proaktivnog sudjelovanja građana u lokalnim aktivnostima i procesu donošenja informiranih odluka koje se tiču zelenog rasta i održivog razvoja te kvalitetnog i prosperitetnog života svih ljudi u zajednici.

S druge strane turisti kao korisnici turističkih usluga mogu značajno pomoći već samim odabirom usluge te poduprijeti odgovorne turističke djelatnike. Neobično je važno biti informiran gost jer svjedočimo bujici “velikih i probranih” riječi o očuvanju prirode i razvoju zajednica iz usta onih koje te iste zajednice i prirodu beskrupulozno iskorištavaju i uništavaju vođeni pohlepom, osobnim interesom te sluganskim odnosom prema interesnim skupinama i lobijima.

Među njima se nalaze i pojedini turistički djelatnici čiju pohlepu možemo nesvjesno podržati. Neka nam ove karakteristike pomognu razlučiti:

Zalaganje za Zajednicu

  • pojedinac razumije vrijednosti zajednice, nije ugrožen uspjesima drugih već promiče i pomaže drugima u postizanju zajedničkih ciljeva uz očuvanje prirodnog okružja
  • bez-egoizam: tolerantnost, suosjećajnost, iskrenost, mudrost, obazrivost, skromnost, umjerenost,...
  • pojedinac dijeli informacije i znanja sa zajednicom, a ideje drugih poštuje i vrednuje
  • pojedinac podupire razvoj vještina i znanja drugih (nema težnji za upravljanjem i dominacijom nad drugima)
  • pojedinci su odgovorni jedni za druge u zajedničkom nastojanju da ostvare razvoj i rast svoje zajednice i pri tome očuvaju prirodno okružje o kojem im ovise životi.

Među ostalima, u ovoj se grupi nalaze odgovorni poduzetnici u turizmu koji vam nude domaću, lokalno proizvedenu/organsku hranu, naplaćuju fer cijene, razvijaju kvalitetne proizvode koji odražavaju i unapređuju lokalnu zajednicu, održivo koriste prirodne resurse, podupiru i promoviraju smanjenje otpada i recikliranje, jačaju partnerstva u zajednici i - ponosni su na svoje podrijetlo i baštinu. Podržite ih!!

Zalaganje za Sebe

  • pojedinac ne razumije vrijednosti zajednice; daje predanost aktivnostima koje osiguravaju osobnu korist, pri čemu zajednica i priroda služe samo kao sredstva /alibi za postizanje: materijalne koristi, statusa, osobne promocije i moći
  • izražen ego: bahatost, drskost, jalnost, manipulativnost, netrpeljivost, prepredenost, superiornost,...
  • pojedinac ne dijeli informacije i znanja sa zajednicom već ih koristi / prodaje za ostvarivanje osobne koristi i moći; ideje drugih prisvaja / krade za ostvarivanje osobne promocije i koristi
  • pojedinac ne podupire i ne poštuje razvoj vještina i znanja drugih (lakše je upravljati neukima, manipulirati nepismenima i ispirati mozak neškolovanima!); postignuća drugih se obezvređuju ili nezasluženo prisvajaju za osobnu promociju / financijsku korist
  • pojedinac smatra da je odgovoran samo za sebe i osiguravanje osobnog blagostanja, kao i za pogodovanje interesnoj skupini kojoj pripada pri čemu iskorištava zajednicu i prirodu kao sredstva /alibi za ostvarivanje sebičnih ciljeva.

Među ostalima, u ovoj se grupi nalaze djelatnici u turizmu fokusirani isključivo na svoju financijsku dobit i moć. Iako će vas silno nastojati uvjeriti da su odgovorni, oni će vam u pravilu ponuditi robe i usluge koje niti suštinski odražavaju, niti unapređuju lokalnu zajednicu. Štoviše, beskrupulozno iskorištavaju zajednicu i prirodu, potiču nepravednu konkurenciju, sukobe i razdor - a podrijetlo, kao i prirodna i kulturna baština su im nevažni. Uskratite im podršku!!

Provjerite što se krije iza lijepih reklama - podržite one koji se istinski brinu! Sada, kao nikada do sada, treba imati snagu primjeniti sposobnosti kritičkog razmišljanja i razlučivanja između velikih riječi i stvarnih djela (prošlih i sadašnjih) pojedinaca na lokalnoj i globalnoj razini.

Postani dio rješenja

Svi smo dio rješenja jer svi participiramo u turizmu. Kao turisti, svi volimo posjetiti i boraviti u čistom i lijepom okolišu. Kao domaćini, svjesni smo da prihodi od turizma pomažu parkovima da lakše ispunjavaju svoju primarnu odgovornost, a to su aktivnosti zaštite prirode te znanstvena istraživanja i obrazovanje. Istovremeno i životi brojnih stanovnika u lokalnim zajednicama ovise o turizmu kao važnom izvoru prihoda i zapošljavanja.

Upravo zato problem zaštite prirode zahtijeva zajedničke napore nacionalnih parkova, lokalnih zajednica (građana i službenika) i posjetitelja!

Bez obzira kojem dijelu ovog trolista pripadali, svi smo bitan dio rješenja, a važni saveznici u tom procesu su nam nova znanja i primjena kritičkog mišljenja - neovisnog mišljenja čija je polazna točka informacija i osvještavanje problema koje valja riješiti, mišljenja koje se vodi razložnom argumentacijom i nije podložno manipulaciji.

Ekološka edukacija (EE) je danas nužnost, osobito u zajednicama u blizini zaštićenih područja jer nam svima pomaže da postanemo svjesni problema i snažno motivira da pokrenemo odgovarajuće aktivnosti kako bismo ih riješili. Od vitalne važnosti su sve odgojno-obrazovne ustanove kako bi i djeca i odrasli dobili sva potrebna znanja o važnosti okoliša i rastućim ekološkim problemima.

"UNESCO naglašava ulogu koju EE ima u zaštiti globalnog razvoja za društvenu kvalitetu života (QOL), kroz zaštitu okoliša, iskorjenjivanje siromaštva, smanjenje nejednakosti i osiguravanje održivog razvoja." (UNESCO, 2014.a).

Link: UNESCO Eco-Schools

Pozivamo vas da prilikom obilaska parkova saznate što više o tome zašto su baš ta područja zaštićena, koliko su krhki ekosustavi koje čuvaju i s kakvim se problemima zaštite parkovi susreću.

Što više znamo, lakše ćemo pomoći u zaštiti svojim ponašanjem.
Pogledajte našu podstranicu "Biseri prirodne baštine" koja je pripremljena da vam u tome malo pomogne!

Zaštita ugroženih vrsta!

Neka temeljna znanja

Zašto je biološka raznolikost toliko važna?
Svaka vrsta, bez obzira koliko mala bila (životinje, biljke, njihova staništa i geni) i ekosustav kojem pripada, ima vrlo važnu ulogu u odvijanju kompleksnih procesa.
Zdravi ekosustavi filtriraju i pročišćavaju vodu i zrak, reguliraju klimatske procese, razgrađuju otpad i recikliraju hranjive tvari, štite od poplava, održavaju plodnost tla te osiguravaju prirodne resurse (kao što je hrana,...).
Sva poljoprivreda fundamentalno ovisi o bioraznolikosti, kao i morski i slatkovodni izvori hrane.

Biološka raznolikost je temelj ljudskog postojanja - naš sustav za održanje života! 

Koja je važnost divljih vrsta?
Sve životinje koje žive u divljini i u raznim ekosustavima (šumama, rijekama, jezerima, travnjacima, pustinjama i dr.), kao i ostale vrste divljeg života, od mikroorganizama do gljiva i vegetacije, imaju svoju važnu ulogu u očuvanju ravnoteže u prirodi.
Svaka vrsta funkcionira s određenom ulogom - kao predator, kao plijen, kao razgrađivač ili konzervator.

Divlje vrste imaju presudnu ulogu u održavanju krhke ekološke ravnoteže naše planete!

Divlji svijet traži naše znanje i razumijevanje!

Ako uzmemo u obzir koliko je svaka vrsta bitna za opstanak života kakvog znamo, shvatit ćemo koliko je zabrinjavajuć podatak, prikazan i u filmu "Na rubu izumiranja", da se naša planeta nalazi u procesu šestog masovnog izumiranja biljaka i životinja.

Znanstvenici upozoravaju da nam u idućih 100 godina prijeti gubitak 50% vrsta na planeti!!

20.9.2014. zgradu UN-a u New Yorku obasjala je masivna projekcija filma Na rubu izumiranja / Racing Extinction koji je imao za cilj podići globalnu svijest i pozvati na zajedničku akciju za očuvanje naše planete.
PogledajteRacing Extinction 2014

Glavni uzrok tog procesa su industrijske aktivnosti! 

Danas znamo da je najveća prijetnja s kojom se suočavaju brojne vrste široko rasprostranjena destrukcija njihovih staništa. Najugroženija je populacija kralježnjaka, a mi već sada možemo učiniti bar nešto za zaštitu divljih vrsta i njihovih staništa:

  • Upoznaj ugrožene vrste na područjima gdje živiš i boraviš - saznaj koliko je zanimljiv i važan divlji svijet.
  • Osiguraj sigurno skladištenje svog smeća - nemoj mamiti divlje životinje u naseljena mjesta gdje im prijete brojne opasnosti.
  • Posadi autohtonu vegetaciju u svom vrtu - osiguraj staništa za biljni i životinjski svijet i privuci autohtone insekate poput pčela i leptira bitnih za oprašivanje. Vrati se korijenima, odaberi domaće sjeme i očuvaj autohtone pasmine i sorte!
  • Smanji ili prestani upotrebljavati otrovne herbicide i pesticide - to su veliki zagađivači koji vrlo opasno utječu na čovjeka te biljni i životinjski svijet na mnogim razinama.
  • Prijavi bilo koji oblik ugroze divljih vrsta - ubijanje, hvatanje ili prisiljavanje životinje na zatočeništvo je okrutno i protuzakonito.
  • Uključi se u volontiranje - posjeti nacionalne parkove, utočišta i druge otvorene prostore divljine i saznaj više zanimljivih činjenica.

GWT2P - Eko i Aktivno!

Jeste li čuli za "Earth Overshoot Day"?

To je, prilično neveseo, "Dan Zemljina Prekoračenja" kada čovjekova potražnja za ekološkim resursima i uslugama premaši ono što naša planeta može regenerirati tijekom cijele godine.
Dan Zemljina prekoračenja 2018. probijen je već 1. 8.!
Dan Zemljina prekoračenja 2019. probijen je već 29. 7., novi "crni" rekord!!

Dan prekoračenja izračunava Global Footprint Network, međunarodna neprofitna organizacija s misijom pružanja pomoći u zaustavljanju ekološkog prekoračenja.

Prekoračenja izračunavaju dijeleći biokapacitet planete (količinu ekoloških resursa koje Zemlja može generirati kroz godinu) s ekološkim otiskom čovječanstva (potražnjom čovječanstva za tu godinu) te množeći s 365 dana u godini.
 
Taj izračun iz godine u godinu potvrđuje da:

Nemilosrdno iscrpljujemo resurse Zemlje na račun budućih generacija koje će naslijediti malo ili ništa prirodnih resursa neophodnih za život!

Do sedamdesetih godina prošlog stoljeća Ekološki Otisak je bio niži od Zemljinog biokapaciteta, što znači da nije bilo prekoračenja i iscrpljivanja resursa.

Od tada, dan Zemljina prekoračenja dolazi sve ranije i ranije, a mi sada svjedočimo nekim od brojnih katastrofalnih utjecaja koje prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa i onečišćenja imaju na čovjeka i prirodni okoliš.

Što ostavljamo?!

Promjene su tu. Iako se čini da još uvijek možemo imati široku raspravu o svim mogućim uzrocima i razlozima, činjenica je da za rasprave više nemamo vremena, a za snažnu akciju sve manje. Nema sumnje da su promjene tu i da će sve više utjecati na zadovoljavanje nekih osnovnih ljudskih potreba i prava - poput čiste, dostupne i financijski pristupačne svježe vode i zdrave hrane. Nemoćni još nismo, no s glavom i dalje u pijesku to ćemo sigurno lako postati.

Izvještaja i upozorenja će biti sve više, kao ovo koje je objavio Europski parlament u rujnu/septembru 2018., a koje se oslanja na zadnje izvješće Europske agencije za okolišInfografika - Učinci klimatskih promjena u Europi

Nismo dugo čekali do još jednog; Globalno izvješće Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) odobreno je na 7. plenarnoj sjednici IPBES-a (29. 4. - 4. 5. 2019.) u Parizu.

Izvješće je sastavilo 145 stručnjaka (a još 310 autora je doprinjelo istraživanjima) iz 50 zemalja. Tijekom protekle tri godine usporedili su i procijenili promjene tijekom proteklih 5o godina i pružili nedvojbene dokaze o razarujućem utjecaju koji ekonomski razvoj ima na prirodu koja na globalnoj razini propada brzinom bez presedana u ljudskoj povijesti.

Neki od pokazatelja u postocima ostavljaju bez teksta

  • industrijske su aktivnosti značajno izmijenile i ugrozile 75% kopnenog okoliša i oko 66% morskog okoliša;
  • više od trećine svjetske kopnene površine i gotovo 75% slatkovodnih resursa sada se iskorištava za proizvodnju usjeva ili stoke;
  • urbana područja su se udvostručila od 1992;
  • globalna potrošnja sirovina, materijala i energenata po glavi stanovnika porasla je 15% od 1980.;
  • onečišćenje plastikom povećalo se deset puta od 1980.;
  • 300-400 milijuna tona teških metala, otapala, toksičnog mulja i drugih otpada iz industrijskih postrojenja godišnje se baca u svjetske vode;
  • gnojiva koja ulaze u obalne ekosustave proizvela su više od 400 (više od 245 000 km2) "mrtvih zona" oceana;
  • oko 60 milijardi tona obnovljivih i neobnovljivih resursa iscrpljuju se na globalnoj razini svake godine - što je gotovo 100% povećanje od 1980;
  • vrijednost proizvodnje poljoprivrednih usjeva povećala se za oko 300% od 1970.;
  • sječa drveća porasla je za 45%;
  • degradacija zemljišta smanjila je produktivnost globalne kopnene površine za 23%;
  • godišnji prinos globalnih usjeva (oko 577 milijardi dolara vrijednosti) ugroženi su gubitkom oprašivača (prvenstveno pčela);
  • 100-300 milijuna ljudi izloženo je povećanoj opasnosti od poplava i uragana zbog gubitka obalnih staništa i zaštite.

"Uništavamo same temelje naših gospodarstava, životnih prihoda, sigurnosti hrane, zdravlja i kvalitete života širom svijeta." predsjedavajući IPBES-a, Sir Robert Watson

  • od 8 milijuna ukupnog procijenjenog broja životinjskih i biljnih vrsta na Zemlji (uključujući 5,5 milijuna vrsta insekata), čak je 1 milijun vrsta suočeno s izumiranjem, mnoge vrste već za nekoliko desetljeća;
  • 5,9 milijuna kopnenih vrsta više nema dovoljno staništa za dugoročno preživljavanje;
  • 40% vrsta vodozemaca suočeno je s izumiranjem;
  • više od 85% močvarnih područja izgubljeno je u periodu od 1700. do 2000. godine - močvare su kritično važan dio našeg prirodnog okoliša jer štite i poboljšavaju kvalitetu vode, osiguravaju stanište za brojne vrste biljaka i životinja, smanjuju opasnost od poplava i održavaju površinski protok vode tijekom sušnih razdoblja. Močvare su vitalna veza između kopna i vode.

Je li prekasno, može li se išta učiniti da se proces samouništenja zaustavi? Izvješće kaže da još može - ali samo i jedino ukoliko već danas (ne sutra) i na svim razinama od lokalne do globalne, započnemo s temeljitim, transformativnim promjenama koje obuhvaćaju ekonomske, socijalne, političke i tehnološke čimbenike, uključujući stare paradigme, ciljeve i vrijednosti:

  • ukupna reorganizacija na razini cijelog sustava rada i bivanja;
  • prioritizacija biološke raznolikosti u svim ključnim sektorskim planovima;
  • aktivno sudjelovanje lokalnih zajednica i autohtonih naroda (Aboridžina, Indijanca, Eskima/Inuita i ostalih) u upravljanju;
  • integrirano upravljanje - holistički, višestruko funkcionalni pristup upravljanju koji uzima u obzir povezanost između okoliša, ljudi i gospodarstva;
  • međusektorski pristup - aktivna i ravnopravna uključenost svih aktera koji sudjeluju u procesima proizvodnje hrane i energije, infrastrukture, upravljanja slatkom vodom i obalom te očuvanja biološke raznolikosti;
  • integriranje različitih sustava vrijednosti i različitih interesa i svjetonazora u politike i aktivnosti;
  • reforma i razvoj struktura poticaja - metoda i načina poticanja ili obeshrabrivanja određenih praksi, ponašanja, politika, akcija ili izbora;
  • radikalna promjena starih paradigmi, ciljeva kao i sustava vjerovanja i vrijednosti. Po našem iskustvu, najvažnija i najteža promjena!
Mi na ovom procesu transformativnih promjena službeno radimo od 4.4.2014., i možemo potvrditi samo jedno - to je izuzetno težak proces, no on nema alternativu, on se mora započeti i na njemu se mora odlučno ustrajati.
Samo kroz temeljite, transformativne promjene, priroda se još uvijek može sačuvati, obnoviti i koristiti održivo - to je jedini način da se zadovolje održivi ciljevi do 2030. i zaustavi proces izumiranja.
Ovo je prvo masovno izumiranje koje uključuje ljudska bića, prethodnih pet se dogodilo davno prije pojave ljudi!!

Pomozi očuvati

Svi možemo učiniti naš dio za prirodu - gotovo bez ikakvog napora!

Evo nekoliko izuzetno jednostavnih mjera zaštite koje možemo odmah početi primjenjivati:

1. "PLANIRAJ I PRIPREMI" - kad god ti to dopuštaju životne okolnosti dogovori svoje putovanje u područja zaštićene prirode izbjegavajući špicu sezone, pomogni u smanjenju negativnog utjecaja na okoliš koje je tada na jako visokoj razini.
2. "SMANJI UPOTREBU AUTOMOBILA" - parkiraj svoj automobil po dolasku i odaberi ekološke oblike kretanja za svoje dnevne izlete u destinaciji, kao što su hodanje i biciklizam. Aktivno putovanje i aktivan odmor u destinaciji ključ su u borbi protiv zagađenja zraka i buke, a istovremeno imaju i brojne zdravstvene prednosti.
3. "OSTANI NA STAZI" - kreći se po trajnim površinama, kao što su utvrđene i uhodane staze. Izbjegavaj prečace! To je jako važno kako bi izbjegli gaženje i uništavanje vegetacije.
4. "SMANJI KOLIČINU AMBALAŽE" - prije putovanja odvoji sav višak ambalaže ili kupuj proizvode u biorazgradivoj ambalaži. Pomozi nam smanjiti ogromno nagomilavanje smeća i otpada u nacionalnim parkovima i lokalnim zajednicama.
5. "OGRANIČI KOLIČINU PLASTIKE" - izbjegavaj upotrebu plastičnih materijala što je više moguće, koristi boce za vodu i kavu za višekratnu upotrebu, recikliraj ono što koristiš i nikako ne bacaj plastiku u prirodu jer uzrokuje velika zagađenja i predstavlja veliku opasnost za ljude i prirodu. Može se kad se hoće: Od 2021. zabrana upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu u EU!
6. "NE BACAJ SMEĆE U PRIRODU" - nikad ne bacaj smeće i otpad na tlo, odšeći do najbližih spremnika i sve propisno sortiraj ili ponesi sa sobom ako spremnika nema.
7. "ŠTEDI ENERGIJU I VODU" - isključi i iskopčaj aparate, svjetla i prekidače kada napuštaš sobu ili apartman, izaberi kraće tuširanje umjesto kupki, objesi ručnike da se osuše (rađe nego da se peru svaki dan!), zatvori pipu dok pereš zube i sl. Sve češća i duža sušna razdoblja te povećana potrošnja vode zbog turizma vrše ogroman pritisak na lokalne vodne resurse i uzrokuju nestašice te veliku patnju za ljude i divlji svijet. Privatni bazeni znatno povećavaju potrošnju svježe vode i predstavljaju veliku opasnost za lokalno stanovništvo i osjetljiv krški ekosustav!!
8. "SKUPLJAJ SAMO USPOMENE" - biljke, životinje, stijene i artefakti su zaštićeni i treba ih ostaviti i ostalima za upoznavanje.
9. "POŠTUJ DIVLJI SVIJET" - promatraj divlje životinje iz sigurne i pristojne udaljenosti, ne uznemiravaj ih i ne hrani.
10. "SLIJEDI PRAVILA I SMJERNICE" - prati upute o tome koje aktivnosti smiješ realizirati na područjima zaštićene prirode.
11. "PODRŽI I ISTRAŽI LOKALNO" - primijeni ove ekološke mjere i na područja izvan granica nacionalnih parkova, poštuj lokalnu kulturu, gospodarstvo i okoliš bez obzira na kojem se kraju svijeta nalaziš. Istraži brojne i jednako lijepe opcije u okruženju, od prirodnih ljepota do zanimljivih i šarolikih sadržaja i događanja. Uživaj u lokalnim proizvodima, uslugama i restoranima sa svježim, sezonskim namirnicama - time doprinosiš opstanku i razvoju ruralnih zajednica i lokalnog gospodarstva.

Podržite lokalnu tradicijsku kulturu!

I još jedna važna ekološka mjera!

Očuvajmo prirodne zvukove u nacionalnim parkovima!

Prirodno zvukovlje mnogih nacionalnih parkova sve je više pod utjecajem neprirodnih zvukova - očuvanjem prirodnih zvukova pomažemo u očuvanju divljine i poboljšanju ukupnog turističkog doživljaja. Hvala vam!

Pažnja! Zbog sve veće ugroze zaštićene prirode, brojni parkovi svijeta poduzimaju različite mjere zaštite, među kojima su i mjere limitiranja broja posjetitelja (kao sada kod nas). Zato je preporučljivo prije kretanja na put saznati sve bitne informacije i isplanirati svoj odmor kako biste opušteno uživali u prirodi.

Više o online rezervaciji ulaznica za naša Plitvička jezera pod Savjeti i pravila, Korisne informacije HR!

Eko & odgovorno

Učinimo zajedno da turizam doprinese i lokalnom regenerativnom razvoju i zaštiti okoliša. Prigrlimo ekoturizam u originalnom značenju -  regenerativan sustav s nužnom ravnotežom između socijalnih, ekonomskih i ekoloških elemenata.

Naša odgovornost kao domaćina je da osvijestimo važnosti alternativnog turizma i sporijeg ali sigurnijeg razvoja koji usmjerava turistički prihod u dugoročan, održiv i zeleni razvoj, iskazuje pojačanu osjetljivost za lokalne socijalne i gospodarske potrebe te podupire aktivnu uključenost lokalnog stanovništva.

Vaša uloga kao turista je jako važna - putovanje ne mora biti ekološki destruktivno!

Štoviše, naša je ljudska obveza da svojim aktivnostima ne ugrozimo prirodno okružje o kojem ovise životi lokalnog stanovništva. Svi imamo moć pozitivnog utjecaja na zajednicu domaćina i okoliš slijedeći gore navedene korake, jednako kao što imamo priliku ekološki osvijestiti i naše domaćine, ukoliko je to potrebno.

Inicijative za održiv rast su danas nužnost, a mi se radujemo svakoj novoj zelenoj inicijativi građana u našoj destinaciji, poput: 

  • prikupljanja kišnice, raznih programa recikliranja i kompostiranja, organske poljoprivrede, energetski učinkovite rasvjete, vodokotlića i tuševa s malim protokom vode, solarne energije, mikro vjetroturbina za kuće, i drugim održivim inicijativama.

Kružno - Linearno - Kružno

U našu Zelenu Misiju lijepo se uklapa i novi EU paket kružnog gospodarstva (CEP). Važni ciljevi s fiksnim rokovima vezani za gospodarenje otpadom i recikliranje postali su pravno obvezujući za sve države članice EU od 4. 7. 2018.

Čini se da smo konačno naučili (jesmo li?) da razvoj ima cijenu koju ne možemo platiti. Bezumno iscrpljivanje prirodnih resursa i očekivana reakcija prirode na isto, naveli su nas da ponovo razmotrimo našu definiciju razvoja, poslovanja, kao i životnog stila. Kakva li je samo ironija života da se sada vraćamo na ekonomski model čiji je razvojni ciklus započeo davnih dana.

Neobično, ali istinito, no kada se radi o tome da svoje životne navike učinimo održivim čak bi nam i naše (pra) bake i djedovi (poglavito oni u ruralnim zajednicama) mogli dati savjet-dva o tome kako živjeti održivo i kružno, kao recimo:
  • uzgajaj vlastitu hranu ili kupuj od lokalnih proizvođača
  • jedi sezonsku hranu i kiseli lokalno uzgojenu hranu kako bi zadržala svježinu tijekom zime
  • troši racionalno, ne bacaj hranu u smeće
  • skupljaj i koristi kišnicu kako bi smanjio pritisak na vodne resurse i zaštito ih
  • dijeli svoje znanje, alate ili poljoprivrednu opremu sa zajednicom u kojoj živiš
  • recikliraj - sve ima sekundarnu upotrebu, ništa s uporabnim potencijalom se ne baca
  • osloni se na tradicionalne načine prijevoza - hodaj, vozi bicikl ili koristi javni prijevoz
  • koristi kompostirano gnojivo od stoke ili ostataka hrane i biljaka umjesto agrokemikalija
  • kupuj manje - stvari se mogu popraviti, a darovi se mogu izraditi doma
  • izradi svoje proizvode za njegu ili čišćenje koristeći: maslinovo ulje (kastiljanski sapun), eterična ulja, limun, sodu bikarbonu, ocat
  • i ostali korisni savjeti.
Sačuvaj i unaprijedi sve prakse koje su dobre i korisne, a zamijeni i promijeni sve one koje su se pokazale štetne ili loše za čovjeka i prirodu. To bi trebalo biti, a i je, tako jednostavno. Zdrav evolucijski slijed. 

Bilo doma ili na putu, odbacimo paradigmu destruktivnog linearnog modela: iscrpi - upotrijebi - odbaci i prihvatimo odgovoran kružni model: smanji (količinu otpada), ponovo upotrijebi (produlji upotrebu), recikliraj otpad, povećaj vrijednost resursa u upotrebi i surađuj na stvaranju zajedničkih vrijednosti.

Zajedno možemo napraviti razliku, hvala za iskazanu brigu i sudjelovanje!

Pogledajmo što je ekoturizam po definiciji:

  • "Ekološki odgovorno putovanje i obilazak relativno neuznemirenih prirodnih područja kako bi se uživalo i cijenilo prirodu (i popratne kulturne značajke, prošle i sadašnje), putovanje koje ima mali utjecaj na okoliš, promiče očuvanje i osigurava korisnu i aktivnu društveno-ekonomsku uključenost lokalnog stanovništva." (Međunarodni savez za očuvanje prirode, IUCN)
  • "Odgovorno putovanje u prirodna područja koje čuva okoliš, podupire dobrobit lokalnog stanovništva i uključuje tumačenje i obrazovanje."(Međunarodno društvo za ekoturizam, TIES).

Podržite Naše Lokalno!

 A sada, dragi eko i aktivni turisti, srdačno vas pozivamo da dođete i u pravom duhu ekoturizma bolje upoznate naša 2Parka i naše lokalne zajednice; uživajte u kvalitetnim lokalnim proizvodima i brojnim zanimljivim aktivnostima diljem naše destinacije na način koji je podjednako koristan za vas i za zajednice domaćina.

Otkrijte nas na eko prijateljski način i zajedno s nama poduprite očuvanje prirode i dobrobit lokalnog stanovništva!

Dobrodošli u GWT2P destinaciju!
 Eko i Aktivno Istraživanje!

Podijeli:

Povezani članci:

Podijeli misao...