Naša Zelena Misija

Svim ljubiteljima prirode i posjetiteljima prirodnih područja - pridružite se našem partnerstvu s prirodom!

Pridružite nam se u ovom značajnom vremenu u kojem živimo. Samo naše zajedničko zalaganje i učinkovito djelovanje može osigurati kvalitetnu zaštitu prirode i njenog divljeg svijeta. Zajedno za biosferu naše planete, za život koji uključuje Zemljinu površinu, zrak, vodu i sve žive organizme na našoj planeti - sve od 11000 m oceanskih dubina do 7000 m nebeskih visina!

Priroda, bioraznolikost, opstanak

Temeljite i transformativne promjene traže vrijeme, a svaki pozitivan ishod na dugom putu zaslužuje počast. Zato s vama dijelimo sve važne prekretnice na dugom putu prema trajnim, sustavnim promjenama!

Priroda, svo to bogatstvo i ljepota bioraznolikosti, treba samo malo naše suradnje da uspješno oporavi svoje brojne sustave koji su već duže vrijeme pod velikim pritiskom. Zaštićena područja prirode posebno su ranjiva jer sva su osnovana da čuvaju važne zone bioraznolikosti, a istovremeno mnoga od njih postaju i atraktivna turistička odredišta.

U aktualnom izvješću UNEP-WCMC i IUCN-a (2024) zaštićena područja naše planete pokrivaju tek 17,6 posto kopnenih područja i kopnenih voda te samo oko 8,4 posto morskih i obalnih područja. Iako ohrabruje činjenica da se pokrivenost zaštićenim područjima povećava, ostvarivanje planiranog obuhvata od 30 posto za oba područja do 2030. (UNEP-WCMC & IUCN, 2026) predstavlja izazov, no i nužnost kako bi se osigurao opstanak raznolikih vrsta i ekosistema.

Nas krase čak dvije takve prevažne zone bioraznolikosti, 2Parka, a u skoroj budućnosti i treća. Dugo iščekivana vijest stigla je 2022. o početku istraživanja i prikupljanja znanstvenih podataka nužnih za proglašenje područja Ličke Plješivice i Ličkog Pounja zaštićenim u odgovarajućoj kategoriji! Više o ovim važnim prekretnicama možete naći pod: Istražite lokalno - Planina Lička Plješivica.

Brojna zaštićena područja svijeta suočavaju se s porastom broja gostiju, ali i s načinom na koji ih posjetitelji žele koristiti. Pored uživanja u miru i ljepoti, sve brojniji gosti žele uživati i u svojim omiljenim razonodama, nerijetko preblizu jedinstvenim i ujedno najosjetljivijim dijelovima zaštićenih područja. Istovremeno, brojne ljepote i vrijednosti u lokalnim zajednicama u okruženju ostaju zanemarene, no zauzvrat dobivaju povećanu količinu komunalnog otpada i otpadnih voda te iscrpljene prirodne resurse.

Sve su se ove okolnosti već potvrdile kao iznimno štetne u brojnim zaštićenim parkovima svijeta i zajednicama u njihovom okruženju! 

Naša je misija stoga od samog početka bila da daljnjem razvoju pristupimo na način koji će podjednako pridonijeti očuvanju raznolike prirodne i kulturne baštine te blagostanju lokalnog stanovništva. Najveća odgovornost je na nama, a u nekim aktivnostima trebamo blisku suradnju s vama!

Činimo turizam i nadalje jakom pozitivnom silom. Jedino zajedničkim djelovanjem možemo zaustaviti negativne učinke turizma i pružiti dugoročnu potporu prirodi, zaštićenim područjima i lokalnim zajednicama!

Globalni problem

Nemali broj zaštićenih prirodnih atrakcija širom svijeta zatvara se za posjetitelje. Jedan od primjera je kultna crvena stijena Uluru u Nacionalnom parku Uluru-Kata Tjuta koja je trajno zatvorena od 26. listopada 2019. (Parks Australia, n.d.). Drugi je poznati zaljev Maya Bay. Nakon višegodišnjeg oporavka ekosustava, skinuta je potpuna zabrana pristupa najatraktivnijem dijelu tajlandskog Nacionalnog parka Hat Noppharat Thara-Mu Ko Phi Phi. Maya Bay je sada zatvoren u periodu monsuna od 1. kolovoza do 30. rujna (Thai National Parks, n.d.) radi oporavka ekosustava, posebno koraljnih grebena!

Kišne šume, koraljni grebeni i močvarna staništa predstavljaju najproduktivnije ekosustave na našoj planeti Zemlji!!

Prijetnje za zaštićenu baštinu su brojne, posredne i neposredne, no tri glavne predstavljaju (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO), n.d.):

• brojni pritisci na okoliš (zagađenja, promjene namjene zemljišta, ekstremni vremenski uvjeti, gubitak bioraznolikosti i sl.)
• nekontrolirani razvoj (zadiranje u prostor, iscrpljivanja resursa, degradacija okoliša, preopterećenja infrastrukture i sl.)
• masovni turizam (izravni negativni učinci na ekološko, društveno i ekonomsko okruženje zajednice).

Poziv na akciju

Neke od vodećih organizacija za zaštitu okoliša i prirode godinama upozoravaju na ozbiljan problem, a i dalje objavljuju najnovije podatke o ugroženosti brojnih ekosustava, posebno onih zaštićenih.

U aktualnom izvješću "Protected Planet 2024", UNEP-WCMC i IUCN (2024) ističu da je „za uspjeh u zaustavljanju i preokretanju trenda gubitka bioraznolikosti nužno ubrzati tempo i hitno djelovati na nacionalnoj i lokalnoj razini – uz poziv svim državama svijeta da moraju dati svoj doprinos na svaki mogući način“.

UNESCO Odbor za svjetsku baštinu svake godine ažurira "Listu svjetske baštine u opasnosti" - trenutno je ugroženo njih čak 58 (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (2026 / n.d.)!

Naša 2Parka krase važne prekretnice. Aktualni Planovi upravljanja daju naglasak aktivnostima očuvanja i istraživanja. Intenziviraju se istraživanja, ulaže u opremu i daljnju edukaciju zaposlenika te se već primjenjuju nove strategije upravljanja razinama uporabe zaštićenih prostora. Tu su i važni procesi rješavanja gorućih infrastrukturnih problema za što je uvijek nužna bliska suradnja s ključnim vanjskim interesnim skupinama. Više o naša 2Parka pod: Biseri prirodne baštine.

Podizanje razine svijesti 

Turizam bez svake sumnje predstavlja važan izvor prihoda i zapošljavanja za lokalno stanovništvo, zato je neobično važno osvijestiti da turizam u isto vrijeme predstavlja i veliku prijetnju prirodnom okolišu kao i dugoročnoj održivosti lokalnih zajednica - ukoliko se njime neodgovorno upravlja.

Parkovi su izdvojeni i zaštićeni iz važnog razloga, oni su naša nacionalna prirodna bogatstva i važne zone bioraznolikosti te kao takvi primarno orijentirani na zadatke zaštite, istraživanja i edukacije. 

Naravno, parkovi su dostupni i za sve one koji traže spokoj i odmor od modernog života, no svi oni koji traže mir u parkovima nailaze na veliku prepreku - tisuće i tisuće drugih koji traže istu stvar u isto vrijeme. Posljedice su brojne, a one kojima najčešće svjedočimo su: 

• pojačan promet i zagađenje zraka
• pojačana akumulacija komunalnog otpada
• pojačana akumulacija otpadnih voda
• nestašice resursa, posebno pitke vode
• zarobljene divlje životinje – životi mnogih vrsta danas ovise o ekološkim koridorima za migracije.

Ovdje bilježimo veliku i značajnu prekretnicu na području Općine Plitvička jezera po kojoj se prostire i najveći dio Nacionalnog parka Plitvička jezera.

Općina Plitvička jezera ostvaruje iznimne napretke u rješavanju gorućih infrastrukturnih problema. Tako su u 2025. završeni važni radovi na Centru za gospodarenje otpadom kao i radovi na sanaciji i izgradnji sustava vodoopskrbe. U provedbi su već i iznimno važni radovi na Aglomeraciji sustava Plitvička jezera te radovi na sanaciji i izgradnji sustava odvodnje (Općina Plitvička jezera, 2026).

Samo zajedničkim zalaganjem možemo pomoći da turizam ima zdrav društveni, gospodarski i ekološki utjecaj na zajednice domaćina. Ostvarivanje kratkoročne financijske koristi, kao i neodržive turističke prakse i želje nikada ne smiju imati prednost pred stvarnom brigom za okoliš i zajednice domaćina. 

Kao posjetitelji i turisti svi možemo značajno pomoći već samim odabirom usluge ili proizvoda. Birajmo s pažnjom! Birajmo odgovorne djelatnike u turizmu koji nude kvalitetne i autentične proizvode i usluge koji odražavaju i unapređuju zajednicu. One koji nude domaću hranu, naplaćuju fer cijene, čuvaju prirodnu i kulturnu baštinu i jačaju partnerstva u zajednici. Provjerite što se krije iza lijepih reklama - podržite one koji se istinski brinu!

Svi smo dio rješenja jer svi participiramo u turizmu. Svi zajedno utječemo na prirodnu baštinu čije očuvanje traži naše zajedničke napore. Pozivamo vas stoga da prilikom obilaska parkova saznate što više o tome zašto su baš ta područja zaštićena, koliko su krhki ekosustavi koje čuvaju i s kakvim se problemima zaštite parkovi susreću.

Što više znamo, lakše ćemo pomoći u zaštiti svojim ponašanjem.
Pogledajte naše Bisere prirodne baštine koji su pripremljeni da vam u tome malo pomognu!

Neka temeljna znanja

Zašto je biološka raznolikost toliko važna?
Zdravi ekosustavi obavljaju brojne usluge koje su razvrstane u četiri glavne skupine: usluge opskrbe (hrana i voda, genetički resursi, drvna masa..), usluge regulacije (kontrola klime, poplava, kvalitete vode, uklanjanje bio otpada..), usluge podrške (kroz proizvodnju kisika, kolanje hranjivih tvari, formiranje tla, stvaranje bio mase..), kulturološke usluge (duhovne i rekreacijske dobrobiti, odmor, estetsko uživanje..) (Biodiversity Information System for Europe, n.d.).

Biološka raznolikost je temelj ljudskog postojanja - naš sustav za održanje života! 

Koja je važnost divljih vrsta?
Sve životinje koje žive u divljini i u raznim ekosustavima (šumama, rijekama, jezerima, travnjacima, pustinjama i dr.), kao i ostale vrste divljeg života, od mikroorganizama do gljiva i vegetacije, imaju svoju važnu ulogu u očuvanju ravnoteže u prirodi. Svaka vrsta funkcionira s određenom ulogom - kao predator, kao plijen, kao razgrađivač ili konzervator (Elliott & Chaplin-Kramer, 2024).

Divlje vrste imaju presudnu ulogu u održavanju krhke ekološke ravnoteže naše planete!

Biokapacitet pod pritiskom ekološkog otiska

Međunarodna organizacija Global Footprint Network svake godine izračunava u kolikoj mjeri je eksploatacija ekoloških resursa i usluga Zemlje premašila ono što je naša planeta uspjela stvoriti i regenerirati tijekom cijele godine!

Prekoračenja izračunavaju dijeleći biokapacitet planete (količinu ekoloških resursa koje Zemlja može generirati kroz godinu) s ekološkim otiskom (potražnjom čovječanstva za tu godinu) te množeći s 365 dana u godini (Global Footprint Network, n.d.). 

Do sedamdesetih godina prošlog stoljeća ekološki otisak čovječanstva je bio niži od biokapaciteta naše planete, što znači da nije bilo prekoračenja i nekontroliranog iscrpljivanja resursa. Od 70-tih do danas dan prekoračenja dolazi sve ranije i ranije (Global Footprint Network, n.d.)!

Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD) i SEBI (Streamlining European Biodiversity Indicators), prihvatili su ekološki otisak kao pokazatelj pritiska na biološku raznolikost (Global Footprint Network, n.d.).

Biosfera se mijenja razmjerima i brzinom bez presedana

To je 2019. potvrdilo i Globalno izvješće Međuvladine znanstveno političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES).

Izvješće je sastavilo 145 stručnjaka iz 50 zemalja (a još 310 autora je doprinijelo istraživanjima). Tijekom trogodišnjeg rada usporedili su i procijenili promjene nastale u proteklih 50 godina i pružili nedvojbene dokaze o razarajućem utjecaju koji ekonomski razvoj ima na prirodu koja na globalnoj razini propada brzinom bez presedana u ljudskoj povijesti (Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services (IPBES), 2019).

Rezultati istraživanja su zapanjujući (IPBES, 2019): 

Promjena i gubitak ekosustava

• 75 posto kopnenog i oko 66 posto morskog okoliša značajno je izmijenjeno ljudskim aktivnostima.
• Više od 85 posto močvarnih područja izgubljeno je u periodu od 1700. do 2000. godine.
• Degradacija zemljišta smanjila je produktivnost globalne kopnene površine za 23 posto.

Ugroženost vrsta

• Više od milijun vrsta (oko 25 posto svih procijenjenih skupina biljaka i životinja) suočeno je s izumiranjem, od koji mnoge već unutar nekoliko desetljeća – više nego ikad prije u ljudskoj povijesti.
• Više od 40 posto vrsta vodozemaca suočeno je s izumiranjem.
• Ugroženo je gotovo 33 posto koralja koji tvore grebene i više od trećine morskih sisavaca.
• Najmanje 680 vrsta kralježnjaka je pred izumiranjem.

Iscrpljivanje resursa

• Godišnje se iscrpi oko 60 milijardi tona obnovljivih i neobnovljivih resursa planete Zemlje - gotovo 100 posto povećanje od 1980.
• Količina sječe drveća porasla je za 45 posto.
• Više od trećine svjetske kopnene površine i gotovo 75 posto resursa slatke vode danas se koristi za uzgoj usjeva ili stoke.

"Uništavamo same temelje naših gospodarstava, životnih prihoda, sigurnosti hrane, zdravlja i kvalitete života širom svijeta." predsjedavajući IPBES-a, Sir Robert Watson (IPBS, 2019).

Izvješće završava preporukama i tvrdnjom da jedino temeljite, transformativne promjene koje obuhvaćaju ekonomske, socijalne, političke i tehnološke čimbenike, uključujući stare paradigme, ciljeve i vrijednosti, mogu polučiti rezultate (IPBES, 2019):

• ukupna reorganizacija na razini cijelog sustava
• prioritizacija biološke raznolikosti u svim ključnim planovima
• aktivno sudjelovanje lokalnih zajednica i autohtonih naroda u upravljanju
• integrirano upravljanje - holistički pristup upravljanju koji uzima u obzir povezanost između okoliša, ljudi i gospodarstva
• međusektorski pristup - aktivna i ravnopravna uključenost svih aktera koji sudjeluju u procesima očuvanja biološke raznolikosti te proizvodnji hrane i energije, izgradnji infrastrukture i upravljanju slatkom vodom i obalom
• integriranje različitih sustava vrijednosti i različitih interesa i svjetonazora u politike i aktivnosti
• reforma i razvoj struktura poticaja - metoda poticanja ili obeshrabrivanja određenih praksi, ponašanja, politika, akcija ili izbora
• radikalna promjena starih paradigmi, ciljeva kao i sustava vjerovanja i vrijednosti. Po našem iskustvu, najvažnija i najteža promjena!

Mi na ovom procesu transformativnih promjena službeno radimo od 4. travnja 2014. i možemo potvrditi samo jedno - to je zahtjevan i dugotrajan proces ali i dosežan!

Nositelj GWT2P projekta, Općina Plitvička jezera, iz godine u godinu ostvaruje velike pomake u unapređenju cijelog sustava lokalne samouprave i s velikom predanošću brine o temeljnim sustavima i okruženjima u zajednici: društvenom, ekološkom, ekonomskom i tehnološkom (Općina Plitvička jezera, n.d.). U strateškim dokumentima se definiraju, a godišnjim planom aktivnosti se rješavaju problemi javne infrastrukture kao i turističke, brine se o unapređenju kvalitete života stanovnika te sama Općina i njezini stanovnici postaju zlatni primjer kako zajednica treba funkcionirati. Impresivna prekretnica!

Zajedno za očuvanje i razvoj

Svi možemo pridonijeti očuvanju prirodne baštine i lokalnom razvoju - gotovo bez ikakvog napora! Evo u nastavku nekoliko jednostavnih mjera koje možemo odmah početi primjenjivati.

PLANIRAJ I PRIPREMI - kad god to dopuštaju životne okolnosti, dogovori svoje putovanje u područja zaštićene prirode izbjegavajući špicu sezone.
SMANJI UPOTREBU AUTOMOBILA - parkiraj svoj automobil i odaberi ekološke oblike kretanja za svoje dnevne izlete u destinaciji. Aktivan odmor je ključ u borbi protiv zagađenja zraka i buke, a istovremeno ima i brojne zdravstvene prednosti.
OSTANI NA STAZI - kreći se po utvrđenim stazama. Izbjegavaj prečace - čuvaj vegetaciju.
SMANJI KOLIČINU AMBALAŽE - prije putovanja odvoji sav višak ambalaže ili kupuj proizvode u biorazgradivoj ambalaži.
OGRANIČI KOLIČINU PLASTIKE - izbjegavaj upotrebu plastičnih materijala što je više moguće, koristi boce za vodu i kavu za višekratnu upotrebu, recikliraj ono što koristiš.
NE BACAJ SMEĆE U PRIRODU - odšeći do spremnika i sve propisno sortiraj ili ponesi sa sobom ako spremnika nema.
ŠTEDI ENERGIJU I VODU - isključi i iskopčaj aparate, svjetla i prekidače kada napuštaš sobu ili apartman, izaberi kraće tuširanje umjesto kupki, objesi ručnike da se osuše, zatvori pipu dok pereš zube i sl. Sve češća i duža sušna razdoblja te povećana potrošnja vode zbog turizma vrše ogroman pritisak na lokalne resurse i uzrokuju nestašice.
SKUPLJAJ SAMO USPOMENE - biljke, životinje, stijene i artefakti su zaštićeni i treba ih ostaviti očuvane.
POŠTUJ DIVLJI SVIJET - promatraj divlje životinje iz sigurne i pristojne udaljenosti, ne uznemiravaj ih i ne hrani.
SLIJEDI PRAVILA I SMJERNICE - prati upute o tome koje aktivnosti smiješ realizirati na područjima zaštićene prirode.
ISTRAŽI I PODRŽI LOKALNO - primijeni ove važne mjere i na područja izvan granica nacionalnih parkova, poštuj lokalnu kulturu, gospodarstvo i okoliš. Istraži brojne i jednako lijepe opcije u okruženju, od prirodnih ljepota do zanimljivih i šarolikih doživljaja. Uživaj u lokalnim proizvodima, uslugama i restoranima sa svježim, sezonskim namirnicama - time doprinosiš opstanku i razvoju ruralnih zajednica i lokalnog gospodarstva.

I još jedna važna ekološka mjera - slušaj zvukove prirode! Pomogni u očuvanju prirodnih zvukova u zaštićenim područjima!

Prirodno zvukovlje mnogih parkova sve je više ugroženo zvukovima koje proizvode ljudi - očuvanjem prirodnih zvukova pomažemo divljini ali i poboljšanju ukupnog turističkog doživljaja!

Zajedno možemo napraviti puno, ako ne i sve!

Dobrodošli u GWT2P destinaciju! 

Literatura i izvori

1. Biodiversity Information System for Europe. (n.d.). Ecosystems and their services. Europe's Biodiversity. Preuzeto 19. rujna 2026. s <https://biodiversity.europa.eu/europes-biodiversity/ecosystems>
2. Elliott, W., i Chaplin-Kramer, B. (18. listopada 2024.). Why saving wild species is critical to our own survival. WWF. <https://www.worldwildlife.org/news/stories/why-saving-wild-species-is-critical-to-our-own-survival/>
3. Global Footprint Network. (n.d.). Earth Overshoot Day. Preuzeto 20. rujna 2026. s ‹https://overshoot.footprintnetwork.org/›
4. Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services (IPBES). (6. svibnja 2019.). Media release: Nature's dangerous decline 'unprecedented'; species extinction rates 'accelerating' [Press release]. IPBES News. https://www.ipbes.net/news/Media-Release-Global-Assessment
5. Općina Plitvička jezera. (2026). Godišnje izvješće o provedbi Provedbenog programa Općine Plitvička jezera. [PDF file]. <https://plitvicka-jezera.hr/wp-content/uploads/2026/02/Godisnje-izvjesce-o-provedbi-Provedbenog-programa-Opcine-Plitvicka-Jezera-za-2025.-godinu.pdf>
6. Općina Plitvička jezera. (n.d.). Strategija Općine. Preuzeto 16. rujna 2026.<https://plitvicka-jezera.hr/strategija-opcine/>
7. Parks Australia. (n.d.). Uluṟu climb closure. Uluṟu-Kata Tjuṯa National Park. Preuzeto 16. rujna 2026. s <https://uluru.gov.au/discover/history/uluru-climb-closure/>
8. Thai National Parks. (n.d.). Phi Phi islands. Preuzeto 16. rujna 2026. s <https://www.thainationalparks.com/hat-noppharat-thara-mu-ko-phi-phi-national-park>
9. UNEP-WCMC, & IUCN. (2024). Protected Planet Report 2024. United Nations Environment Programme; International Union for Conservation of Nature. <https://digitalreport.protectedplanet.net/>
10. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization. (n.d.). World Heritage in danger. UNESCO World Heritage Centre. Preuzeto 17. rujna 2026. s <https://whc.unesco.org/en/danger/>
11. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization. (n.d.). List of World Heritage in Danger. UNESCO World Heritage Centre. Preuzeto 16. rujna 2026. s <https://whc.unesco.org/en/danger-list/>