Otkrijte drevnu tradiciju i način putovanja do svetog mjesta - pješice do Svetišta Gospe od Krasna!
Svetište u naručju mitske planine
Bezobzira na vaše vjersko opredjeljenje pozivamo vas da otkrijete Krasno na stari način - na hodočašće ako ste vjernik ili na rekreativni hod ako vjerujete u prirodu, do sela Krasno i Svetišta smještenog na uzvisini iznad njega.
Pored višestoljetne vjerske tradicije, Krasno krasi i njegov položaj i titula svetišta na najvišoj nadmorskoj visini u Republici Hrvatskoj!
Svetište Majke Božje od Krasna, nekada najjače marijansko proštenište u Hrvatskoj, smješteno je na mitskoj planini - velebnom Velebitu. Vjerni hodočasnici iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine dolazili su u Krasno različitim rutama, a jedna od njih bila je iz smjera Plitvičkih jezera i planine Plješivice. Iako tradicija hodočašća na Krasno nije prestala, njegova je popularnost slabila, a promijenio se i pristup hodočašćenju.
Inicijativa GreenWay Tour 2Parks razvojnog projekta je da ovu staru i gotovo zaboravljenu višestoljetnu tradiciju hodočašća od Plitvica do Krasnog vrati natrag u život. Revitalizacija hodočasničke rute Plitvice - Krasno je u svom tijeku, no to vas ne treba spriječiti u nakani da krenete na svoj hod prema Krasnom.
Hodočašće se i dalje tradicionalno održava 15. kolovoza na svetkovinu uznesenja Blažene Djevice Marije. U prošlosti je na tisuće hodočasnika na put u svetište kretalo pješice, a zavjetna hodočašća vjernici su često činili bosonogi. Pored zavjeta i pokore vjernici su na hodočašće kretali i za zdravlje najmilijih, mir i plodan urod.
Pored vjernika, danas želimo na hod do Svetišta i Velebita pozvati i hodače i planinare koji idu na ovakve rute iz drugih razloga i koji ovo iskustvo doživljavaju kao duhovnu pustolovinu daleko od vreve modernog života.
Povijesne zanimljivosti
Pisani dokumenti i zapisi o počecima hodočašća na Krasno su dosta rijetki, najvećim dijelom stoga što je usmena predaja bila najčešći način prenošenja informacija. No postojeći podaci potvrđuju da je Krasno u vrijeme pisanja tih podatak već bilo poznato hodočasničko mjesto i potvrđuju da se ovdje radi o vrlo staroj tradiciji.
Prvi čvrsti pisani trag datira iz 1844. i nalazi se u pismu tadašnjega krasnarskog župnika Kriškovića koji u tom pismu potvrđuje postojanje hodočašća, naime "zahvaljuje tadašnjem biskupu Ožegoviću što mu je poslao zlatni lančić koji su mu dali vjernici iz Karlobaga za Krasnarsku Gospu kojoj su se zavjetovali". No, iz puno ranijeg zapisa naslućuje se da je hodočašćenje postojalo već puno ranije, pa se tako u Protokolu korespondencije Biskupske kancelarije u Senju iz 1795. nalazi zabilješka: »Indulgentia pro Krasno« (Oprost za Krasno). Stručnjaci pretpostavljaju da se radi o oprostima koji su dani upravo crkvi Majke Božje Krasnarske, a ako tome dodamo zapis koji je nađen na mramornoj škropionici u crkvice Svetišta (čisto urezana godina 1641.), za pretpostaviti je da priča o hodočašću u Krasno započinje puno ranije od 1844. godine (Bogović, 1991., str. 197-203).
Legenda
I ova priča započinje s legendom koja kaže da se početak hodočašća veže uz događaj u kojem je skupina lokalnih pastira na mjestu današnje crkve prepoznala obris Gospinog lika u planinskom cvijetu. Sa strahopoštovanjem su ga te iste noći odnijeli u selo u Krasnarsko polje gdje je bila kapelica. No cvijet s obrisom Gospinog lika se u više navrata pojavljivao na prijašnjem mjestu u šumi. To je ponukalo vjernike da upravo na tom mjestu sagrade kapelicu i nastave vjerno pohoditi mjesto ukazanja. Priča o ovom čudotvornom događaju ubrzo se proširila na sve strane i putem Krasnog je krenula sve veća masa ljudi. Naravno, kao izraz štovanja taj put se odrađivao pješice, trajao je par dana i nerijetko bosih nogu (Bogović, 1991., str. 200).
S vremenom su hod zamijenili automobili i autobusi - no to je potpuno drugi doživljaj od onog koji su imali hodočasnici u prošlosti.
Naime, onog trena kada se u tišini napravi prvi korak, započinje proces otpuštanja i usporavanja.
Taj osjećaj daje samo hod! Pozivamo vas stoga da se ohrabrite na ovaj korak, jer jedno je sigurno - to iskustvo mijenja život, a ovdje ćemo vas informirati o korisnim savjetima i zanimljivostima na putu te pokušati ohrabriti da odhodate u zagrljaj Velebitu!
Korisni podaci
Lokacija Svetišta
Svetište i crkva Gospe od Krasna nalaze se na prekrasnom proplanku ponad slikovitog sela Krasno u Ličko-senjskoj županiji u Republici Hrvatskoj, na preko 700 metara nadmorske visine i u srcu Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Bez svake sumnje jedno od najljepše pozicioniranih marijanskih svetišta!
Koliko je duga ruta?
Duljina rute Plitvice - Krasno je oko 70 km.
Kakva je ruta?
Hodočašće je zasad moguće uz državnu cestu od Korenice prema gradu Otočac i dalje uz županijsku cestu prema selu Krasno. Inače, na ovom širem području postoji gusta mreža javnih pješačkih staza koje su danas zarasle i neophodne zbog slabe naseljenosti kao posljedice depopulacije ovih prostora i izostanka poljoprivrednih i stočarskih djelatnosti. Plan revitalizacije u budućnosti uključuje i osiguravanje dijela starih staza koje, što je više moguće, izbjegavaju glavne prometnice.
Kada je najbolje krenuti na hodočašće?
Preporučujemo period od svibnja do listopada, no uzevši u obzir da su vremenske prilike sve ćudljivije i ožujak i travanj mogu biti jako dobri za hod. Svakako uvijek provjerite prognozu i kontaktirajte domaćine prije polaska. Vrhunac sezone za hodočašće u Krasno je u kolovozu.
Od kuda krenuti?
U stara vremena hodočasnici su kretali od svoje kuće. Danas, oni koji su u blizini 2Parka trebaju pratiti državnu cestu od Korenice prema gradu Otočcu koja na početku prolazi i kroz rubni dio Nacionalnog parka Plitvička jezera te od Otočca županijskom cestom do obližnjeg Krasnog.
Kakva je ponuda uz rutu?
Postojeći smještajni i ugostiteljski objekti uz rutu su najčešće privatno-obiteljskog karaktera i posljednjih godina ponuda je primjetno bogatija. Ako uzmemo u obzir da je ovo vrlo pasivan kraj s brojnim teretima, da su, nadajmo se, iza nas teške pandemijske godine i ovaj mali pomak u ponudi znači jako, jako puno - zahvaljujući i vama dragi hodočasnici i hodači!
Korisni savjeti
- Topla je preporuka da se krećete u skupini od bar 3 ljudi.
- Ponesite dodatnu odjeću, uključujući i vodootpornu opremu.
- Krasno je u planinskom pojasu i razlika u temperaturi može biti znatna, pogotovo van sezone.
- Obujte odgovarajuću obuću, idealno hodačko/planinarsku, kvalitetno osigurajte gležanj.
- Ako se odlučite na bosonogo hodočašće preporučujemo Križni put koji počinje u podnožju brda gdje se nalazi svetište.
- Svatko bi trebao imati odgovarajuću količinu hrane i vode za opskrbu kako biste bili samodostatni u svakom trenutku.
- Čokolada, banane, orašasti plodovi i grožđice su dobri izvori energije.
- Svatko bi trebao imati sredstva za kontaktiranje pomoći. Potpuno napunjenu bateriju mobilnog telefona.
Smještaj
U blizini Svetišta Majke Božje od Krasna nalazi se Pansion Degenija s 27 soba i ukupno 60 kreveta te restoranom koji nudi domaće specijalitete, a u neposrednoj okolici u selu Krasno, kao i gradu Otočcu imate lijep izbor kuća za odmor i restorana.
Dogovorite sve pojedinosti unaprijed!
Svetište Majke Božje od Krasna, Krasno 58
Tel / fax: +385(0)53 799-102
Info: https://visitsenj.com/svetiste-majke-bozje-od-krasna/
Pansion Degenija i restoran
Tel / fax: +385(0)53 851-205
Info: https://visitsenj.com/pansion-degenija/
TZ Senj - Krasno
www: https://visitsenj.com/rivijera-senj/krasno/
Sve ostale bitne brojeve telefona hitnih službi pronaći ćete pod Važni Savjeti - Korisne Informacije RH!
Atrakcije u okolici
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Kroz revitalizaciju ovog starog hodočasničkog puta želimo se također spojiti s veličanstvenom planinom Velebit i trećim prostorom zaštićene prirode - Sjevernim Velebitom! Park je poznat po brojnim jamama, botaničkom vrtu i slavnoj Premužićevoj stazi s prekrasnim pogledom na more i na kontinent. U ponudi je i novo otvoren posjetiteljski centar Kuća Velebita i obnovljene pastirske kuće za boravak turista u vrletima Velebita daleko od svega! Sjedište ovog fantastičnog nacionalnog parka nalazi se u selu Krasno. Radno vrijeme im varira, a sve pravovremene informacije objavljuju na web-stranici pod ikonom upozorenja.
Poveznica: NP Sjeverni Velebit
Selo Krasno
Podno svetišta se nalazi podvelebitsko selo Krasno na oko 714 metara nadmorske visine. Pod imenom Krasno spominje se prvi put 1275., a danas je mjesto pohoda kako zaljubljenika u prirodu, tako i vjernika.
Domaćini gostima nude izvrstan sir i eko proizvode, posjet Muzeju šumarstva (najstarija šumarija Hrvatske - 250 godina), posjete sakralnim objektima (crkva i kapelica), a tu su i lijepi smještajni kapaciteti.
Ovo područje odlikuje mješavina brdsko-planinske, sredozemne i umjereno kontinentalne klime što za posljedicu ima savršen terapeutski učinak čistog gorskog zraka i miješanih kontinentalnih i morskih zračnih masa obogaćenih aerosolima. Sve što trebate učiniti je samo duboko disati!
Crkva Gospe od Krasna
Najstariji materijalni trag koji potvrđuje postojanje sakralnog objekta na ovom području predstavlja mramorna škropionica koja se prije nalazila u crkvici i na kojoj je uklesana godina 1641. U današnjoj crkvi se također može vidjeti još jedan materijalni trag i to na uzidanoj ploči u crkvi na kojoj je uklesana godina 1716. kada je već postojeća crkvica bila obnovljena (Bogović, 1991., str. 199).
Drveni kasetirani strop
Uz ovu staru crkvu često se veže i spominje njezin „kasetirani strop“ s oslikanim scenama iz života Isusa, Marije i svetaca i latinskim citatima, koji ujedno predstavlja i najistaknutiju umjetničku vrijednost ovog sakralnog objekta. Glagol kasetirati se inače etimološki veže uz riječ kaseta, a odnosi se na podjelu većih površina na kasete /udubljenja koja se, kao u slučaju ove crkve, mogu postići i s drvenim okvirima. Površine u udubljenjima mogu se različito ukrašavati ili oslikavati.
Biskup Bogović je u svom radu istaknuo nekoliko važnih podataka vezanih uz oslikani strop crkve za koji navodi da je izvorno oslikan 1759. godine. Tada su strop ukrasila braća Lukanović iz 7 kilometara udaljene župne crkve Sv. Jurja pod čiju je župu tada pripadala krasnarska crkva te ističe da je njihov rad bio visoko vrednovan od strane tadašnjih stručnjaka. Taj je originalno oslikan strop trajao sve do 1988. kada su u crkvi izvršeni restauratorski radovi no kako Bogović ističe izvorni rad braće Lukanić nažalost „nije bio restauriran u svojoj vjernosti originalu“ (Bogović, 1991., str. 199). Bez obzira na restauraciju, i današnje slike su lijep prizor koji vrijedi vidjeti u živo.
Kuća Velebita
Kuća Velebita je posjetiteljski i edukativni centar NP Sjeverni Velebit smješten u selu Krasno. Nudi niz zanimljivih izložaka, interaktivnih sadržaja i podataka o prirodnim i kulturnim vrijednostima NP Sjeverni Velebit i okolice koje svakako vrijedi pogledati.
Poveznica: https://np-sjeverni-velebit.hr/kuca-velebita
Sirana Runolist, Krasno
Na hodočasničkoj ruti se nalazi poznata sirana koju svakako vrijedi posjetiti. Obiteljska tvrtka Tomaić ima dugogodišnje iskustvo u proizvodnji vrhunskih proizvoda od domaćeg mlijeka. Mlijeko otkupljuju od lokalnih stočara čije krave i ovce slobodno pasu na ekološki čistim pašnjacima Velebita, a u proizvodnji koriste tradicionalne recepte, poštuju visoke higijenske standarde i time osiguravaju zdravstvenu ispravnosti svojih proizvoda. Osvajači su brojnih nacionalnih i međunarodnih nagrada za svoje proizvode!
Paletu vrhunskih proizvoda Sirane "Runolist" možete kupiti u njihovoj prodavaonici u selu Krasno, a na njihovoj web stranici možete pronaći sve o njihovoj povijesti i sadašnjosti i provjeriti dostupnost sezonskih sireva.
Prodavaonica Krasno, Krasno 105c
e-mail: siranarunolist@gmail.com
www: https://sirana-runolist.eu/
Park šuma Laudonov gaj
Laudonov gaj je 29.06.1965. proglašen specijalnim rezervatom šumske vegetacije. Tadašnji Zavod za Zaštitu prirode iz Zagreba proglasio je dio šuma gospodarske jedinice Laudonov gaj, odjel 16a, "specijalnim rezervatom šumske vegetacije, obrazlažući da šumski predjel Laudonov gaj s površinom od 33.23 ha predstavlja povijesnu šumu hrasta lužnjaka staru 220 godina s 584 stabala hrasta lužnjaka koji predstavljaju živi povijesni spomenik kojega je posadio general E.G. Laudon 1746." (Vukelić, 2001.). Gaj je smješten na SZ dijelu Krbavskog polja u sastavu općine Udbina i možete mu pristupiti skretanjem s državne ceste Korenica - Otočac kod sela Bunić na lokalnu cestu prema Krbavi do sela Šalamunić, a nalazi se na blago valovitom terenu nadmorske visine od 628 - 641 m i ima neizmjerno važnu i interesantnu povijest.
Ernst Gideon Laudon
Daleke 1746. godine tadašnji kapetan Bunićke kapetanije u sklopu Vojne krajine Ernst Gideon Laudon proveo je u djelo plan pošumljavanja tzv. živih pijesaka Krbavskog polja. Naime, dolaskom na svoju novu dužnost u Bunić zapovjednik Laudon se jako zainteresirao za problem živih pijesaka koji su činili veliku štetu poljoprivrednicima i gospodarstvu ovog kraja.
Za vjetrovitog vremena zračne mase, pogotovo one sa sjevera, podižu sitan pijesak i raznašaju ga po inače plodnoj zemlji Krbavskog polja. Svako daljnje širenja te pješčare ili pržine predstavljalo je tada veliku opasnost za lokalno stanovništvo, stoga je plan pošumljavanja živih pijesaka izradio tadašnji Šumarski ured 1. Ličke pukovnije Karlovačkog generalata, a kapetan Laudon je plan proveo u djelo. Sadnja pod vodstvom kapetana započela je 1746. po strogom vojničkom ustroju, slikovito predstavljajući vojsku u pokretu.
Zasađeno je 10 000 sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur) po hektaru u jame duboke 1m ispunjene s humusom iz obližnjih šuma. Tijekom preostalog razdoblja habsburške Vojne krajine šuma je bila dobro zaštićena i lijepo je napredovala, sve do prelaska pod nadzor civilnog društva kada je započela velika devastacija. Teško siromaštvo (nametnuto od strane bivših vladara) nagnalo je ljude na ovaj očajan korak. Razmjeri uništavanja zaštitne šume bili su toliko veliki da je ondašnja vlast u Ogulinu naredila iskopavanje dubokog jarka uokolo šume kao zapreke kako bi se sačuvao ostatak ove važne zaštitne šume koja je zadržavala ogromne količine pijeska i tako štitila plodne dijelove Krbavskog polja (Vukelić, 2001.).
Laudonov gaj danas
Iako je još uvijek dom za drevna stabla hrasta lužnjaka zasađena daleke 1746., Laudonov gaj je dugo bio zaboravljen, a teško je stradao i u Domovinskom ratu. Procjene stručnjaka su da još ima oko 500 starih stabala hrasta s najvišom izmjerenom visinom od 26 m i najvećim izmjerenim prsnim promjerom od 153 cm. Na rubnim dijelovim šume još se mogu pronaći obični bor (Pinus sylvestris) i crni bor (Pinus nigra) koji se mogu nositi s pjeskovitim tlom, a ima i nešto bukve i omorike. Nažalost, pokazalo se da se šuma hrasta lužnjaka ne može prirodno obnoviti jer mladi naraštaji propadaju nakon 2-3 g. (visine 40 cm), stoga je mišljenje stručnjaka da je rješenje u planskom pošumljavanju parkovnom metodom sa starijim i jačim sadnicama hrasta visine do 2 metra. Ovaj vrijedan zaštićeni rezervat šumske vegetacije danas čuva podružnica državne ustanove Hrvatske šume, a od svog osnivanja 2020. pod zaštitom je ima i Javna ustanova za zaštitu i očuvanje prirode Ličko-senjske županije.
Od srca želimo da Laudonov gaj dobije svu potrebnu pažnju kako stručnjaka tako i zaljubljenika u prirodu. Posjetite ga na svom hodočasničkom putu!
S neizmjernim osjećajem sreće vas obavještavamo da je Javna ustanova za zaštitu i očuvanje prirode Ličko-senjske županije 2021./2022. započela s pripremom prekrasnog plana revitalizacije rezervata u koji je aktivno uključila sve dionike lokalne zajednice. Posebno je vrijedno spomenuti uključivanje i senzibiliziranje djece osnovnoškolske dobi koja će na području rezervata imati i terensku nastavu, zatim tu je vrlo važno čišćenje divljih deponija te izgradnja i opremanje poučnih staza i ostalih popratnih sadržaja kako bi boravak u zaštićenom rezervatu posjetiteljima bio što ugodniji i sadržajniji (JU za zaštitu i očuvanje prirode LSŽ, 2022.). Bravo!!
Ne sumnjamo da će sve ove aktivnosti biti popraćene i znanstveno-stručnim radom te pošumljavanjem kako bi rezervat jednog dana zasjao u svom punom sjaju, još jednom - Bravo!!
Utočište Kuterevo
U obližnjem selu Kuterevo pronaći ćete svjetski poznato utočište za male medvjede posvećeno skrbi i rehabilitaciji napuštenih i ozlijeđenih medvjedića. Velik broj ranjivih medvjedića dobio je novu priliku za život zahvaljujući timu vrhunskih stručnjaka i volontera iz cijelog svijeta, stručnoj skrbi i sigurnom mjestu za život i rast. Saznajte više o ovom hvale vrijednom radu, posjetite Utočište za medvjede Kuterevo!
Adresa: Pod crikvon 103, Kuterevo
Tel: +385(0)53 799-222
Vjerujemo da imate pregršt dobrih razloga da krenete na ovaj hod i duhovno putovanje! Otkrijte Krasno i Velebit!
Istražite Lokalno predstavlja vam samo dio naše prirodne i kulturne baštine, za potpuniji pregled materijalne i nematerijalne baštine pogledajte našu interaktivnu kartu pod Doživljaji i Mjesečni kalendar doživljaja s mnoštvom prijedloga za vaš itinerer.
Literatura i izvori
1. JU za zaštitu i očuvanje prirode LSŽ. (2022, June 6). Posebni rezervat Laudonov gaj uređuje se za prijem posjetitelja. JU za zaštitu i očuvanje prirode LSŽ. ˂https://zop-lsz.hr/2022/09/19/posebni-rezervat-laudonov-gaj-ureduje-se-za-prijem-posjetitelja/>
2. Mile Bogović, M. (1991). Krasnarska župa i svetište Gospe od Krasna. Senj zb 18 (1991), 197-203
3. Vukelić, M. (2001.). Laudonov gaj. Šumarski list br. 7-8/2001, 425-436
Povezani sadržaji i doživljaji
Nadahni, osnaži, motiviraj...